Bloomberg: Ukrajini bi uskoro moglo ponestati novca za obranu od Rusije

Kijev trenutno ima dovoljno sredstava za pokrivanje troškova samo do lipnja, prema procjenama domaćih i stranih dužnosnika koji su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti informacija, piše Bloomberg. Potpora zapadnih saveznika bila je ključna za održavanje Ukrajine u borbi tijekom više od četiri godine ruske potpune invazije.

Niz nedavnih neuspjeha — od mađarskog veta na zajam Europske unije od 90 milijardi eura (104 milijarde dolara), preko spora oko najnovijeg paketa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, do posustale NATO-ove inicijative za opskrbu oružjem — značajno je smanjio manevarski prostor Ukrajine.

Guverner ukrajinske središnje banke Andrij Pišni rekao je za Bloomberg u intervjuu ranije ovog mjeseca da bi njegova institucija, ako međunarodna sredstva ne stignu, u najgorem slučaju mogla ponovno početi izravno kreditirati Ministarstvo financija. Taj novac služio bi za isplatu plaća vojnicima i radnicima te financiranje ključnih javnih usluga.

Izazov financiranja ukrajinske obrane dolazi u trenutku kada Rusija sve više ubire proračunski dobitak zahvaljujući rastu globalnih cijena nafte potaknutom ratom u Iranu. Taj sukob također troši američke vojne resurse i pažnju predsjednika Donalda Trumpa, potiskujući diplomatske napore za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Sjedinjene Države praktički su prekinule izravnu pomoć Ukrajini otkako se Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju prošle godine, ostavljajući Europi da preuzme teret financiranja oružja i potpore vladi u Kijevu.

Novi priljev sredstava iz EU-a trebao je početi već sljedećeg mjeseca, nakon što su čelnici Unije u prosincu dogovorili osiguravanje zajmova za ovu godinu i 2027.

No taj je raspored doveden u pitanje nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán rekao da će blokirati isplatu zajmova dok Ukrajina ne obnovi tranzit ruske nafte preko svog teritorija kroz naftovod Družba, koji je oštećen u napadu ruskih snaga.

Ministarstvo financija u Kijevu nije odgovorilo na zahtjev za komentar. U srijedu je ministar financija Serhij Marčenko na Facebooku rekao da očekuje isplate iz EU-a „u skorom razdoblju”.

Sudbina zajma vjerojatno će ostati neizvjesna barem do parlamentarnih izbora u Mađarskoj 12. travnja. Orbán, lider EU-a najskloniji Kremlju, suočava se s najozbiljnijim izazovom svojoj 16-godišnjoj vladavini, dok njegova stranka Fidesz znatno zaostaje za glavnim protukandidatom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je mađarske poteze kao ucjenu.

U objavi na Telegramu u četvrtak predsjednik je rekao da njegova zemlja traži „alternativu koja bi omogućila Ukrajini pristup tim sredstvima”, inače će se „vojska suočiti s nedostatnim financiranjem”. Upozorio je da bi manjak sredstava utjecao na proizvodnju različitih vrsta dronova i nabavu sustava protuzračne obrane, koji su ključni za nastavak ratnih operacija.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uvjerila je Kijev da će EU osigurati zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način”.

Za sada nema naznaka da će se to uskoro dogoditi.

Zastoj dodatno komplicira pregovore

Orbán je cijelu svoju predizbornu kampanju temeljio na kritici Ukrajine. Čak i ako bude smijenjen s vlasti, njegov slovački kolega, premijer Robert Fico, upozorio je da bi zadržao veto.

Zastoj će vjerojatno zakomplicirati pregovore o dodatnih 30 milijardi eura pomoći Ukrajini koje je EU planirao osigurati od drugih zemalja, uključujući članice skupine G7, na sastanku ministara financija u Washingtonu u travnju u sklopu sastanaka MMF-a.

Kijev također ima poteškoća u ispunjavanju obveza iz najnovijeg kreditnog programa MMF-a vrijednog 8,1 milijardu dolara, odobrenog prošlog mjeseca, usred sve žešćeg političkog sukoba između Zelenskog i ukrajinskog parlamenta. Zastupnici još nisu usvojili izmjene poreznih zakona koje traži MMF, a koje bi omogućile daljnje isplate nakon što je već isplaćeno 1,5 milijardi dolara u okviru četverogodišnjeg programa.

Iako imaju rok do sljedeće revizije u lipnju za provedbu reformi, vrijeme istječe. Tim MMF-a, predvođen voditeljem misije Gavinom Grayem, ranije ovog mjeseca sastao se s ukrajinskim zastupnicima kako bi procijenio sposobnost parlamenta da odobri potrebne izmjene, rekli su ranije izvori Bloombergu.

Nevoljkost nekih NATO saveznika

Dodatni problem za Ukrajinu predstavlja i nevoljkost nekih NATO saveznika da osiguraju nova sredstva za program kupnje američkog oružja poznat kao PURL. Ukrajinska veleposlanica pri NATO-u, Aljona Getmančuk, rekla je za Bloomberg da samo mali broj zemalja snosi najveći dio troškova opreme te da postaje sve teže ponovno im se obraćati za pomoć.

Kijev procjenjuje da mu je ove godine potrebno 15 milijardi dolara za nabavu američkog oružja.

Ukupno, Ukrajini je prema procjenama njezinih financijskih vlasti potrebno 52 milijarde dolara strane pomoći u 2026. godini.

Ako se trenutačna financijska kriza nastavi, Ukrajina bi se mogla suočiti s „financijskom tragedijom” već u travnju, rekao je prošlog mjeseca u intervjuu za Forbes Ukrajina Danylo Hetmancev, predsjednik parlamentarnog odbora za financije.